Najbolji čovjekov prijatelj?   Leave a comment


Zahvaljujući misterioznom fenomenu poznatom kao „poremećaj raspada kolonija“ (CCD), broj košnica opada, sa devastirajućim implikacijama za ostale vrste, kao i za agrokulturalni sistem. No pčela nije samo esencijalni dio sistema oprašivanja, ona je čudo prirode, jedno od najsofisticiranijih bića na planeti.
Pčele postoje oko 110 miliona godina, no tek posljednjih nekoliko hiljada čovječanstvo je počelo koristiti njihov potencijal. Drevne Maye su bile među prvima, uzgajajući srednjeameričku pčelu za poljoprivredu. Njihovi šamani poštovali su pčele, smatrajući kako svaka ima dušu.
Recentne studije potvrdile su ovaj respekt prema njihovoj inteligenciji. Nobelov laureat Karl von Frisch (1886-1982), posvetio je svoj život istraživanju načina na koji pčele komuniciraju, i je otkrio da vertikalnim letom, u mraku, mogu signalizirati tačnu lokaciju nektara, polena, vode i ostale bitne informacije. Takođe je otkrio da pčele mogu brojati do 5, te ih je trenirao da odlaze na hranjenje u određena doba dana. Pčele imaju memoriju za vrijeme i prostor, koristeći drveće i stijene za orijentaciju. Ovaj sistem, kao i mogućnost brojenja, koriste kada grade novu košnicu.

Pčele se takođe oslanjaju na svoje culo mirisa, kako bi obavljale dnevne zadatke. Pčela radilica ima dvije antene sa 3000 senzora. Njezina mogućnost da razlikuje više od 130 mirisa u divljni, od vitalne je važnosti za pronalazak nektara, polena, vode, smole i feromona. Danas poznamo oko 20,000 vrsta pčela koje oprašuju i time pridonose zdravlju i blagostanju većine od 235,000 vrsta cvjetnica na planeti. Važnost pčele proteže se i izvan poljoprivrede. Medicinski tretman apiterapije koristi anti-upalna svojstva melitina i adolpina iz pčelinjeg otrova, kako bi se ojačao živčani sistem, olakšali problemi multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, fibromigalije, tendonitisa i ostalih autoimunih bolesti.

Naucnici su osim toga, trenirali i pčele da prepoznaju razne mirise. Ovo je privuklo pažnju industrije bezbjednosti. Uskoro bi pčele mogle dobiti posao u ratnim zonama, aerodromima, stanicama, lukama, sportskim dvoranama, bolnicama itd. Ekonomija u ovom slučaj zaista ima smisla: pas tragač ima tačnost 71 posto, a zahtjeva najmanje 3 mjeseca treninga, dok pčele posjeduju točnost 98 posto, a za trening im treba manje od 10 minuta. Uz sve to sposobne su otkrivati i eksplozive i narkotike pored prisutnosti potencijalno ometajućih sredstava, poput raznih losiona, motornih ulja ili spojeva za odbijanje insekata.
Također postoji humanitarna korist od pčela. Naime, Crveni krst procijenjuje da u 70 zemalja sirom svijeta još uvijek postoji između 80 do 120 miliona minskih polja, u kojima svake godina strada oko 22,000 ljudi (uglavnom djece). Sistem razvijen na Univerzitetu Montana opremio je pčele minijaturnim mikročipovima. Dok lete, elektrostatični naboj njihovih tijela privlači TNT talog, eksplozivnu komponentu iz minskih polja. Jednom kad se vrate u košnicu, ovo se može detektovati i na taj način otkriti prava lokacija opasnih područja.

Ove tehnike mogu se primjeniti i na zdravlje. Pčele se već koriste za ranu detekciju raka pluća ili kože, dijabetesa i tuberkuloze, kao i nadgledanja ciklusa plodnosti i potvrde trudnoće. Pacijenti, naime, dišu u staklenu dijagnostičku cijev, a ako trenirane pčele otkriju bilo kakav znak bolesti ili hormona, pomiču se kroz cijev prema naprijed, do dijela koji vodi do daha.
S obzirom na sve ove koristi, tragično je da stotine milijardi pčela sirom svijeta umire zbog CCD-a, a mnogi naucnici krvivicu prebacuju na grupu pesticida po imenu neoniktinoidi. Male pčele zbog toga treba zaštititi, jer koje drugo biće može otkriti teroriste, dilere, spasiti nas od opasnih bolesti i ponuditi nam zdrav i ukusan nektar, poznat kao med?

Objavljeno februar 11, 2011 od strane Durmitor

Ostavite odgovor

Popunite detalje ispod ili pritisnite na ikonicu da biste se prijavili:

WordPress.com logo

Komentarišet koristeći svoj WordPress.com nalog. Odjavite se / Promeni )

Slika na Tviteru

Komentarišet koristeći svoj Twitter nalog. Odjavite se / Promeni )

Fejsbukova fotografija

Komentarišet koristeći svoj Facebook nalog. Odjavite se / Promeni )

Google+ photo

Komentarišet koristeći svoj Google+ nalog. Odjavite se / Promeni )

Povezivanje sa %s

%d bloggers like this: